Društvo

Tekst: Sanja Čavor

Foto: Radio Kotor

Podvodna kulturna baština je važan potencijal turističke ponude i posljednjih godina sve više dobija na značaju, ocjenjuje ekspert za ronilački turizam Vedran Dorušić.

On je prošlog mjeseca sa hrvatskom naučnicom, podvodnom arheološkinjom Irenom Radić Rossi, na konferenciji u Kotoru pod nazivom “Budućnost jadranske prošlosti-izazovi podvodne kulturne baštine Jadrana za održivi razvoj turizma”, predstavio Straton projekat i nalazište Letavica kod ostrva Paga, za koje su dobili UNESCO nagradu za najbolju praksu u podvodnoj arheologiji.

Za emisiju “Nedjeljni razgovor” Radio Kotora podsjeća da  se Letavica nalazi na udaljenosti od oko 130 metara od morske obale, na dubini od 37 do 39 metara, te da je do ovog nalaza došao sasvim slučajno.

“Imali smo dva ronjenja. Prvo smo na toj lokaciji ronili početkom jula 2018. godine. Bilo nas je četvoro, uobičajena ruta. Duvao je maestral, stavio sam sidro u opremu, pustio se i poželio da još ronim. U jednom trenutku sam naišao na kameni zid koji je izgledao prilično obećavajuće i bio je blizu ostrva Pag. Odlučili smo da zaronimo ponovo idući dan. Sa članovima ronilačkog centra tog popodneva pregledali smo cijelu lokaciju i našli na prečku antičkog sidra. Te prečke se u Jadranu mogu naći prilično često i nisu ekskluziva. Prošlo je mjesec dana od tada, ponovo smo zaronili i pokušao sam se spustiti dublje. U tom trenutku sam vidio nešto što je izgledalo kao nova stijena koju nikada ranije nisam primijetio. Kada sam se približio, vidio sam grla amfora, a odmah zatim shvatio da vidim kompletan brod”, prisjeća se Dorušić, koji se do tada podvodnom arheologijom bavio dvanaest godina i kome je ovo podvodno, arheološko nalazište izgledalo kao čudo.

“Nakon što smo izronili, svaki od nas četvorice imao je drugu priču. Moj prijatelj Igor je bio je siguran da sam znao za lokaciju, ali da mu nisam rekao. Sa nama je bio iskusni voditelj ronjenja iz Austrije, a tu je bio i kolega iz  Holandije prilično neiskusan u ronjenju. Rekao sam im da dodirnu amforu, a ja sam se još jednom vratio kako bih potvrdio da sam našao nešto zaista vrijedno. Nakon zarona, bili smo na brodu dvadesetak minuta, u nevjerici. Kada smo stigli do ronilačkog centra i rekli da smo pronašli antički brod, nisu mi vjerovali, a morao sam, kako procedura nalaže, dati i izjavu povodom tog nalaza”, priča Dorušić.  

Od tada do danas, ovo nalazište je postalo važno za turističku ponudu grada Paga.

“U prvom trenutku našli smo 400 amfora. Zapravo, to je ono što je prvo prepoznala fotogrametrija. To je način fotografisanja da biste dobili 3d model, a u dubljim slojevima ima ih još. Tokom daljih istraživanja koja su uslijedila od 2020. godine našli smo niz zanimlivih predmeta, recimo, one u kojima se kuvalo na brodu prije dvije hiljade godina. Tu su i upotrebni predmeti, zatim, mali kamen za miješanje boja, pigmenata, vjerovatno se koristio u kozmetičke svrhe, ali i dvije metalne posude koje su u fazi restauracije i pretpostavljamo da su se koristile za ispijanje pića”, pojašnjava naš sagovornik.

Pronađene su i posude za čaj, ali i ona za držanje tinte, što upućuje na novu dimenziju čitave priče i veoma je zanimljiva za promociju.

“Pokušaćemo da otkrijemo da li je na tom brodu zaista bio neki poznati Rimljanin, moreplovac. Brod mi ne liči na trgovački koji je, eto, sasvim slučajno potonuo. Dug je oko 38 metara”, napominje Dorušić.  

Kada se dođe do nekog otkrića, naglašava, važno je  zabilježiti nultu situaciju, dakle, napraviti što više fotografija i video snimaka.

“Kreira se 3d model i ovaj korak je izuzetno bitan, jer smo svjedoci da se mnoga kulturna dobra oštete ili nestanu ljudskim faktorom ili prilikom zemljotresa. Praksa je bila da se ovakvi i slični nalazi zaštite metalnim kavezom, međutim, konkretno ovaj lokalitet nije imao tu vrstu zaštite.

“Roniocima nije atraktivno roniti do kaveza, jer se tamo ne smije, a s druge strane, na kavez se zakače morski organizmi koji vremenom odumiru i padaju po amforama, pa onda nešto što je vizuelno bilo lijepo, zapravo postane neatraktivno za zainteresovane ronioce”, priča Dorušić.

U pronađenim amformama se, pretpostavlja, čuvalo vino.

“Amforu koju smo izvadili 2019. godine imala je unutrašnji sloj premazan smolom, a imali smo neopisivu sreću da je ona imala i pečat, pa je možemo povezati sa Sjevernom Italijom. U brodskoj kuhinji našli smo još četiri male amfore, identične po obliku, upola manje od prethodnih i kako pretpostaljamo, u njima se čuvalo vino za kušanje ili za upotrebu. Da li će u olupini broda biti i dukata, vjerujem da hoće, jer brod je imao i blagajnu”, kazao je Dorušić.

Napominje da se, kada je ovo podvodno nalazište u pitanju, kontinuirano sprovode istraživanja, a lokalitet koristi kao turistička atrakcija, dakle, jedno ne isključuje drugo.

“Oism toga, mnogi ronioci koji su ovdje bili, aktivno su uključeni u dalja istraživanja. Istraživanje ovog lokaliteta je omogućeno, ne samo onima koji imaju napredno ronilačko znanje i iskustvo, već i entuzijastima koji takođe učestvuju, a neki od njih su i finansirali dalja istraživanja. To je bilo naročito zanimljivo tokom panedmije korona virusa, jer smo u to vrijemje uspjeli da sprovedemo istraživanja, zahvaljujući doniranom novcu, dobijenom od privatnih donacija. Prva prezentacija je bila na Pagu i ko god je želio da dođe, da vidi, vrata su mu bila otvorena. Sve informacije od značaja za javnost objavljivali smo na društvenim medijima, bili smo veoma transparentni, shvatili smo da ljude to zanima, i čim bismo objavili novu fotografiju nalaza, dodatne informacije na tu temu, svi su htjeli da dođu i postanu dio te naše priče. U Hrvatskoj postoji poseban sistem dovola, dakle, ako želite da ronite na podvodnim lokacijama koje su pod zaštitom Ministarstva kulture, to je omogućeno, ali to odbrenje mogu dobiti samo oni koji imaju registrovanu djelatnost, adresu, ime, prezime, porezni broj”, objašnjava Dorušić.

Drugi dio priče je da to ronjenje mora biti nešto sasvim posebno.

“Uradili smo umanjenu repliku amfore, a u tome su nam pomogli ljudi iz Arheološkog muzeja u Zadru. Napravili smo autentičnu i sada svaki gost koji zaroni, može da je dobije. Jedini način da je imate jeste da zaronite. Dakle, ne želimo je prodavati. Imamo i četvorojezičnu brošuru i uz repliku afmore poklanjamo je gostu. To ronjenje je duplo skuplje od običnog i je jedan je od razloga zašto nam turisti dolaze i traže da im omogućimo nezaboravno iskustvo. Prije svakog zarona, lista sa zainteresovanim licima se šalje  nadležnom ministarstvu ili im uputimo meil sa spiskom i na taj način smo nekako sve uvezali, i na izvjestan način držimo pod kontrolom i zaštitom”, napominje Dorušić. 

Za prva četiri mjeseca ove godine, 300 ronilaca je posjetilo nalazište Letavica kod ostrva Paga.

“Imamo goste koji nam dolaze svake godine i prvo pitanje se odnosi na nova saznanja i nalaze pod morem. Kada se omogući zaron do olupine broda, podvodnim fotografima je to veoma atraktivno, nakon povratka u njihovu zemlju objave fotografije na društvenim mrežama. Imali smo goste iz Australije i Kanade koji su pisali i članke o tome. Tako spajamo ugodno sa korisnim”, smatra Dorušić.

Za Radio Kotor napominje da na toj, ali i na drugim, susjednim lokacijama, ima još mnogo toga zanimljivog za ronioce i istraživače.

“Moja želja je da imamo muzej na kopnu, ali i na moru, čiji će eksponati svjedočiti o bogatoj pomorskoj prošlosti ovog kraja i da oni isključivo budu na Pagu, jer im je tu  mjesto”, zaključio je Dorušić.

Razgovor možete poslušati na linku Nedjeljni razgovor